10 December 2018

Astronom Korado Korlević: Državna školska natjecanja odaju pripremamo li djecu za budućnost

Korlević tvrdi da nam je najvažniji posao pripremiti djecu za budućnost koja dolazi. Međutim, u Hrvatskoj to ne činimo. I kao primjer naveo da je od istarskih 72 prvaka državnih školskih natjecanja uvjerljivo najviše glazbenika, sportaša, zatim "zadrugara", dok malih i mladih fizičara, kemičara, biologa nema ili gotovo nema.

Za što mi pripremamo djecu? Tko će biti liječnik, tko će biti inženjer, tko će raditi u informatičkoj industriji? Pripremamo djecu za turističku privredu, da skaču, da nas zabavljaju? - pita se hrvatski astronom Korado Korlević u intervjuu kojeg je dao za Novi list.

Carl Sagan poručio je da živimo u društvu koje je iznimno ovisno o znanosti i tehnologiji, ali u kojem jedva da itko išta zna o znanosti i tehnologiji. A to miriše na katastrofu. Posebno ako se osvijestimo da naša djeca nisu spremna za izazove budućnosti, na što je proteklog tjedna u Fažani ukazao astronom Korado Korlević.

- Najvažniji nam je posao pripremiti djecu za budućnost koja dolazi. Djeca su 20 posto populacija, sto posto budućnosti, a za njih izdvajamo tek 4,8 posto BDP-a. U Hrvatskoj su po izdvajanju ipak najvažniji umirovljenici. Istraživanja su pokazala da su hrvatska djeca vjerojatno najmanje poduzetna u svijetu, po kritičkom razmišljanju u edukaciji smo šesti odzada u svijetu, rekao je Korlević pred mnoštvom publike koja je u Multimedijalni centar došla poslušati predavanje "Transhuman agenda - Posljednje stoljeće homo sapiensa". I kao primjer naveo da je od istarskih 72 prvaka državnih školskih natjecanja uvjerljivo najviše glazbenika, sportaša, zatim "zadrugara", dok malih i mladih fizičara, kemičara, biologa nema ili gotovo nema.

- Za što mi pripremamo djecu? Tko će biti liječnik, tko će biti inženjer, tko će raditi u informatičkoj industriji? Pripremamo djecu za turističku privredu, da skaču, da nas zabavljaju? Mi smo oni koji izumiru, nemamo sljedeći razvojni ciklus, mi smo u potpunosti otišli u društvo snova i nesposobni smo našu djecu suočiti sa stanjem znanosti danas. Pripremamo ih da budu klaunovi, a kada se bude trebalo liječiti ići ćemo u Ljubljanu ili Pordenone, rekao je Korlević, voditelj višnjanske zvjezdarnice i najproduktivniji tragač za asteroidima.

A budućnost je, kako je tijekom predavanja iznio, počela već sada i ono što će zbivati u sljedećih 50 ili sto godina ne djeluje dobro za one koji nisu pripremljeni. Kao astronomu posao mu je predviđanje, što je isto kao u matematici gdje, kaže, nema sigurnog rezultata, a može se predvidjeti samo do određenog događaja, točke kaosa ili ključanice. Kad se dogodi ključanica, onda kreće jedan vektor, a svi ostali se "suše" i postaju nemoguće budućnosti ili rezultati.

- To možemo primijeniti i u društvu. Može se reći da postoje ključni događaji nakon kojih budućnosti više nisu iste. I naš je posao da djecu pokušamo pripremiti za sve budućnosti koje dolaze i u svima da budu "džekovi", rekao je Korlević i nizao nedavne događaje iz svijeta znanosti, odnosno ključanice, koje nam kreiraju budućnost.

Ogromna točka kaosa, kaže, dogodila se u veljači 2016. kada su dvije ženke miša "dobile" potomstvo, a proteklog je listopada objavljen i članak da jedan miš ima dvoje tata. Prije dvije godine stvoren je umjetni život, mada krajnje jednostavan, a godinu kasnije napravljen je i umjetni kvasac. Prije godinu dana znanstvenici su pokusima doveli do pomlađivanje miša, spoznato je kako se bakterije učinkovito štite od virusa? Zadiranjem u osnovni "softver" koji upravlja stanicama otvaraju se neslućene mogućnosti.

Većina je svjesna da je u Hrvatskoj obrazovni sustav postavljen naopako, da se djeca filaju gradivom koje im neće služiti, da izostaje motivacije i da je poželjno da se djeca ne ističu. Korlević kaže da i kod nas postoji sustav za darovite, ali samo ako je u pitanju glazba i sport.

- Djeca nikada nisu previše mala da bi nešto napravila. Zamislite da su malom Maradoni rekli da je premlad. "Ne sada igrati! Kada završiš kineziološki fakultet, onda ćeš igrati nogomet". Ili da su Mozartu rekli da ne svira s četiri godine pred caricom, da to može tek kada završi glazbenu akademiju. S djecom se počinje raditi kada su ona spremna, a spremna su uvijek jer su radoznala, poručuje Korlević.

NAPOMENA: Ovaj članak je preuzet iz Novog lista, gdje je originalno objavljen pod nazivom KORADO KORLEVIĆ Za što pripremamo djecu? Ne da budu liječnici i inženjeri, nego klaunovi

SLIKA:Milivoj Mijošek, Glas Istre